Pages
Thursday, 11 September 2014
![]() |
| Entidade hotu hotu iha Ministériu Saúde diskute kona-ba preparasaun no vijilánsia moras Ébola |
Ministériu Saúde hahú husi 22 Agostu 2014 halo Ekipa Vijilánsia ida hodi halo preparasaun ba Moras Ébola ne´ebé agora dadaun sai pandémiku iha Siera Leoa, Guiné, Liberia no seluk tan.Preparasaun ida ne´e halo ho partisipasaun husi entidade hotu hotu iha Ministériu Saúde hanesan sira husi Ospitál Nasionál Guido Valadares, Laboratóriu Nasionál, Laboratóriu Ospital Nasionál Guido Valadares, Klínika Ospitál, Servisu Saúde Distritu Dili, Departamentu Moras Hada´et, Departamentu Promosaun Saúde, Departamentu Sistema Informasuan, Departamentu Saúde Ambientál, Departamentu Nutrisaun, Bank Raan, Farmásia, SAMES no Organizasaun Saúde Mundiál.
Kada departamentu ohin halo update ba preparasaun saida deit mak sira halo ona se karik moras ne´e tama mai Timor-Leste oinsa mak atu hatan ba. Profesionál saúde sira ho kuidadu trasa planu peprasaun ida ne´e hodi labele halo populasaun hakfodak tamba moras ida ne´e ninia taxa sobrevivénsia 47% deit. Alerta fo liu liu ba duni profesionál saúde sira rasik ne´ebé hetan risku aas liu atu hetan moras ida ne´e.
Ministériu Saúde sei servisu hamutuk ho rai viziñu Indonézia hodi bele haruka espesialista ida atu mai halo treinamentu ba halo refreshing fila fali saida mak sira uluk halo tiha ona. Ida ne´e hanesan forma baebaen ida hodi bele fó apoiu ba malu no aprende husi experiénsia rai seluk kona-ba preparasaun moras hada´et ida ne´e.
Hahu husi pontu entrada sira hanesan portu aereu, portu ró nian, no fronteira, hotu hotu sei iha kartaun kestionáriu ida. Kestionáriu ne´e husu kona-ba ema ne´ebé tama ne´e karik liu husi rai sira ne´ebé iha ona moras Ébola ka iha membru família ne´ebé mak viaja ba ona rai ho pandemia Ébola sira. Informasaun mos sei fo sai liu husi rádio, televizaun, no kartaz iha fatin públiku sira.
Profesionál saúde sira iha reuniaun ida ne´e, hatete katak sira preparadu atu halo jestaun ba ema ne´ebé hetan moras Ébola tama mai Timor-Leste maske ho risku aas. Sei iha área balun mak sei presiza apoiu maibé ho apoiu, experiénsia no matenek husi Organizasaun Saúde Mundiál no rai viziñu sira Timor-Leste bele hatan.
Timor-Leste mos sai hanesan Estadu Membru ba Regulamentu Internasionál Saúde 2005 (IHR 2005 ho sigla inglés), ne´ebé hanesan regulamentu ne´ebé kesi legalmente ho objetivu atu fo apou ba rai sira atu servisu hamutuk hodi salva moris no forma moris ema hotu hotu nian husi ameasa propagasaun moras no risku saúde sira seluk. Regulamentu ida ne´e mos kesi atu bele evita interferénsia sira ne´ebé la presiza ho komérsiu no viajen internasionál sira. Rai membru hotu hotu tenki iha ka tenki dezenvolve kapasidade núkleu mínimu ba saúde públika hodi bele implementa IHR 2005. Akordu ida ne´e kontribui tebes ba seguransa saúde públiku hodi bele fo enkuadramentu foun ba koordenasaun ba jestaun eventu sira ne´ebé ke bele konstitui hanesan emerjénsia iha saúde públika, hodi bele hadian kapasidade rai hotu hotu atu deteta, evalua, notifika no hatan ba ameasa saúde públika.
@cc
![]() |
| Timor-Leste seidauk iha polítika ida kona-ba ai-moruk tradisionál |
11 Setembru 2014 - Estadu Membru 11 ba Organizasaun Saúde Mundiál- Rejiaun Sudeste Aziátiku (WHO-SEARO ho sigla inglés) ninia Ministru Saúde ohin hasoru malu hodi diskute asuntu ai-moruk tradisionál. Sira sei koalia hodi buak meius oinsa bele integra ai-moruk tradisionál husi rai estadu membru sira ba sira-nia sistema saúde nasionál. Revizaun ida halo ona hodi hafoun Estratéjia Ai-moruk Tradisionál OMS ba tinan 2014-2023 no diskute oinsá atu uza enkuadramentu ai-moruk tradisionál hodi bele ajuda alkansa kobertura universál ba saúde.
Diretora Rejionál WHO-SEARO Dr. Poonam Khetrapal Sing hatete katak, “pratikante ai-moruk tradionál sira sei sai hanesan prestadór kuidadu saúde primáriu ba ema milliaun ba milliaun iha rejiaun ida ne´e". Kada rai ida iha rejiaun iha ninia istória úniku kona-ba prátiku ai-moruk tradisionál, barak mak sei prátika nafatin to´o agora, nia hatutan tan. Atu asegura katak ema hotu hotu be simu tratamentu tradisionál ida ne´e ho kualidade, seguransa no asesivél. Importante atu prátika sira ne´e halo ho padraun rigorozu tenki iha regulasaun ba prátika ida ne´e, produtu no pratikante sira.
Iha dékada ida liu ba, maioria rai sira iha rejiaun tau ona esforsu barak hodi promove uzu ai-moruk tradisionál ho seguru no efetivu. Rai sanulu husi 11 iha ona polítika nasionál kona-ba ai-moruk tradisionál, no rai nen mak iha regulasaun no rai sia iha sistema edukasaun ba ai-moruk tradisionál. Timor-Leste hanesan rai ida ne´ebé mak seidauk iha polítika kona-ba ai-moruk tradisionál.
Tambaa demanda ne´ebé bo´ot ba ba bebeik atu hadian kualidade, seguransa no efikásia ai-moruk tradisionál, OMS lansa Estratéjia ne´e ho objetivu atu harii matenek no formula politika nasionál, hametin seguransa, kualidade no efetividade ba ai-moruk tradisionál. Ida ne´e sei halo liu husi regulasaun no apoiu ba Kobertura Saúde Universálliu husi mós integrasaun apropriadu ba servisu ai-moruk tradisionál no kuidadu saúde-rasik na sistema saúde nasionál.
Tuesday, 9 September 2014
Hahú husi 9 - 12 Setembru 2014, Ministru Saúde hotu hotu husi rai 11 membru ba Organizasaun Saúde Mundiál (OMS) Rejiaun Sudeste Aziátiku hasoru malu iha Dhaka, Bangladesh. Sira sei diskute kona-ba pontu xave sira ne´ebé saúde enfrenta iha ita-nia rejiaun ida ne´e.
Ida ne´e enkontru ba dala 32 ona, Forum ida ne´e fatin atu Ministru Saúde sira fahe sira-nia pontu de vista no liu liu diskute kona-ba asuntu saúde sira ne´ebé importante iha ita-nia rejiaun. Ita hein atu bele adopta ´Deklarasaun Dhaka´ka Dhaka Declaration bainhira foti desizaun ona kona-ba moras ne´ebé mosu husi vektor.
Ministru Saúde sira hotu sei partisipa mós iha sesaun ba dala Nen nulu resin nen ba Komisaun Rejionál OMS ba Sudeste Aziátika. Komisaun ida ne´e hanesan orgaun ida ne´ebé inklui Estadu Membru husi rejiaun nian, no hasoru malu tinan ida dala ida hodi halo revizaun fali progresu no implikasaun sira husi rezolusaun sira be foti tiha ona..
Razaun ba sa asuntu kona-ba moras ne´ebé da´et husi vektor sai hanesan foku ba diskusaun iha enkontru ida ne´e tamba iha estimasaun katak iha mundu tomak iha ema billiaun ida resin mak hetan moras tamba vektor. Ema millaun ida resin mak mate tinan tinan tamba vektor. Iha ita-nia rejiaun ida ne´e ema milliaun ba millaun mak hetan risku husi moras hanesan dengue, malária, filarioze linfátika no moras kala-azar. Moras sira ne´e ita bele prevene hela no ita bele kura mós. Iha enkontru entre ministru saúde sira ne´e sira sei haree klean liu tan ka komprensivu liu tan oinsa ho meiu intersektoriál ita bele hakat ba prevensaun, kontrolu no eliminasaun.
Área importante seluk mak sei diskute mós iha Dhaka mak hanesan kobertura ba kada moris no mate atu oinsa bele hadian rejistu sivil no estatístiku vitál. Dadus sira ne´e importante tebes ba área saúde, tamba ninia impaktu mak iha desizaun polítika saúde nian. Bainhira iha falla iha dadus ne´ebé konfiável sei lori rstrisaun atu ita bele halo planu no jestaun ba saúde ida ke diak.
Ai-moruk tradisionál; hametin estratéjia atu hamenus uzu nosivu ba alkohol; hametin kuidadu sirurjíku esensiál emerjénsia no anestézia hanesan komponente universál iha kobertura saúde; hepatitis virál; hametin estratéjia profesioál saúde nia edukasaun no treinu mós sai hanesan tópiku diskusaun no ninia desizaun sei sai mós iha enkontru ida ne´e.
Iha serimónia ohin nian Timor-Leste sei simu mós Prémiu ba Exelénsia iha Saúde Públika iha rejiaun Sudeste Aziátika. Ministru Saúde, Dr. Sergio G.C Lobo, SpB. hamutuk ho Diretór Nasionál ba Polítika, Planeamentu no Koperasaunm, Ivo da Conceição Freitas no Diretora Moras Da´et no La Da´et, Dra. Inés T. da Silva Almeida, sei simu prémiu ho prestijiu ida ne´e.
@cc
Sunday, 7 September 2014
Wednesday, 3 September 2014
Timor-Leste manan Prémiu Exelénsia iha Saúde Públika iha Rejiaun Sudeste Aziátiku
Dili, 03
Setembru 2014 - Organizasaun
Mundial Saúde ba Rejiaun Sudeste-Aziátika (WHO-SEARO ho sigla inglés) premia Timor-Leste nia Programa Nasionál ba
Kontrola Malária ho ´Prémiu exelénsia iha saúde públika iha rejiaun´. OMS estabelese
prémiu ida ne´e hodi rekoñese lideransa no realizasaun excepsionál ne´ebé Timor-Leste
hanesan estadu membru OMS-SEARO hatudu hanesan implementadór ho rezultadu excelente.
![]() |
| Redusaun insidénsia kazu malária iha Timor-Leste |
Husi insidénsia malária 97% iha tinan
2006 ka katak kazu 223,002 (insidénsia 223/1000 abitante) tun ba 1,042 tinan
2013 (<1/1000 habitante). Susesu ida ne´e rezulta husi introdusaun monovalent RDT iha 2008 no bivalent RDT iha 2010 to´o agora ba fasilidade
saúde iha teritóriu tomak. Ho lideransa foun hahú troka Guia Nasionál ba
Tratamentu Malária,hanesan uzu ai-moruk ´Fansidar´ ba ´Terapia Kombinada
Artemether´ ka koñesidu hanesan ´Arthemeter Conbination Therapy (ACT)´ iha
tinan 2007 hatudu taxa redusaun malaria husi 33% ba 42% .
Ministériu Saúde iha tinan 2008 mós
hahu halo teste iha fasilidade saúde hotu hotu atu ema ne´ebé deit mak suspeita
iha moras malária tenki halo teste malária molok atu simu tratamentu. Ka katak
fasilidade saúde sira sei la halo tratamentu bazeia ba sintoma malária.
![]() |
| Kada membru família na´in rua simu muskiteiru ida |
Distribuisaun muskiteiru ba inan
isin-rua iha fasilidade saúde liu husi ANC no mós distribuisaun muskiteiru ba
80% populasaun ne´ebé hela iha área risku ba malária.
Pulverizasaun (ka Indoor Residual Spraying) ba uma kain iha distritu 5 ne´ebé iha
risku bo´ot ba malária hanesan Covalima, Dili, Lautem, Manatuto, Manufahi no mós
Viqueque.
![]() |
| Tékniku saúde sira halo verifikasaun ba slide malária |
Ministériu Saúde estabelese mós
Unidade Kontrolu Kualidade Mikroskópia Malária iha Laboratóriu Nasionál.
Unidade ida ne´e harii hodi halo atividade verifikasaun ba slide malária ne´ebé rutina. Ho ida ne´e fasilita mós téniku
internasionál OMS nian sira atu bele apoia no garante kontrolu kualidade.
Iha nível hotu hotu (nasionál to’o
sub-distritu) iha responsável ba Programa Malária hodi garante implementasaun
programa kontrola moras ne´e iha teritóriu tomak.
Susesu iha redusaun insidénsia malária
ne´e mós konta ho apoiu orsamentu másimu husi GFATM (Fundo Global), Asisténsia
Téniku husi OMS, liu liu husi kompromisu nasional Programa Malária iha nível
hotu hotu.
Méritu ne´ebé Ministériu Saúde no ekipa Programa Nasionál ba Kontrola Malária hetan husi OMS sei simu ho partisipasaun Ministru Saúde, Dr. Sergio G.C. Lobo, SpB, iha Sesaun ba dala Nen Nulu Resin Hitu ba ´Reuniaun Ministru Organizasaun Mundiál Saúde no Organizasaun Saúde ba Rejiaun Sudeste-Aziátika (WHO-SEARO)´, iha Dhaka, Bangladesh iha loron 10 fulan Setembru.
Bainhira simu karta husi Diretora Rejionál OMS, Ministru Saúde Dr. Sergio Lobo
kongratula imidiatamente ekipa saúde públika no Fundu Global responsável ba
implementasaun programa nasionál kontrola malária. Tuir Ministru Saúde, rezultadu ida ne’e hanesan esforsu hosi Governu atu hadia kondisaun vida
Timor-oan…”Premiu ne’e husi no ba Timor-oan hotu”.
REMATA.
_
_______________________________
Ba
informasaun seluk favor kontakta:
Para mais
informações, contacte:
Misliza Vital,
Chefe de Gabinete de Protocolo e Comunicação
Ministério da
Saúde
Monday, 1 September 2014
A vice-ministra da Saúde de Timor-Leste Natália de Araújo alertou hoje, em Genebra, para a vulnerabilidade do país perante a mudança climática e suas consequências sobre na saúde da população local.
Na conclusão da conferência sobre clima e saúde, organizada pela Organização Mundial da Saúde (OMS) em Genebra, a vice-ministra timorense disse à Lusa que "as mudanças climáticas (...) afetam o sistema" e podem "criar consequências sérias e ter um impacto direto na saúde" dos timorenses.
A vice-ministra já notou uma mudança no clima desde do início dos anos 2000 que afetou o ritmo das estações do país.
Link da noticia:
http://noticias.sapo.pt/internacional/artigo/timor-leste-vulneravel-perante-as-alteracoes-climaticas-diz-vice-ministra-da-saude_18171301.html
Agência Lusa






